Organizatori:
MIPRO i Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti - HAKOM
Voditeljica:
Ana Katalinić Mucalo (Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti - HAKOM, Zagreb)
Kontakt osoba:
Ana Katalinić Mucalo, ana.katalinic@hakom.hr (Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti - HAKOM, Zagreb)
Moderator:
Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti - HAKOM
Uvodničari:
HAKOM, predstavnici operatora, tijela javne uprave i industrije
Tema i cilj događaja:
“Dan tržišta“, u organizaciji Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM), događaj je koji već nekoliko godina okuplja predstavnike dionika tržišta elektroničkih komunikacija, poštanskih usluga i željezničkih usluga, kao i tijela državne uprave, gospodarstva i medija. Na ovogodišnjem skupu bit će predstavljene najvažnije aktivnosti na tržištu elektroničkih komunikacija u budućem razdoblju. Cilj ovog događanja bio je potaknuti otvorenu raspravu o nekim od najatraktivnijih tema, a u središtu su bile sljedeće teme:
1. Spremnost RH za 5G?
Zaključkom Vlade RH iz siječnja 2020. Hrvatska je dobila prvi 5G grad – grad Osijek, a tijekom 2021. planira se i dodjela RF spektra koji će omogućiti 5G uslugu. Koliko smo zapravo spremni za 5G u Hrvatskoj? Jedno od otvorenih pitanja na koje svakako treba dati odgovor je izgradnja infrastrukture, uključujući male ćelije (small cells). Kakav je zakonodavni okvir? Kakve su mogućnosti, odnosno obaveze vezane uz mogućnosti dijeljenja infrastrukture, odnosno sufinanciranja izgradnje mreže? To je pitanje koje uključuje brojne dionike, od ministarstava i operatora, do predstavnika JLS-ova. Osim toga, kao jedna od prioritetnih tema za 5G ističe se i pitanje kibernetičke sigurnosti 5G mreža. Kakva je regulativa po tom pitanju i što očekivati? Kakvu će ulogu preuzeti HAKOM?
Kroz format debate i niz kratkih pitanja, sudionici su imali priliku iznijeti svoja stajališta, viđenja i očekivanja vezana za uvođenje i regulaciju 5G tehnologije u RH.
2. Veleprodajni uvjeti pristupa novoizgrađenim mrežama
Prema dosadašnjim objavama namjera postavljanja, operatori do kraja 2023. planiraju završetak postavljanja svjetlovodnih distribucijskih mreža čime bi se pokrilo dodatnih 100.000 korisničkih jedinica, od čega će prema najavljenim planovima operatora 75% biti pokriveno već do kraja 2021. S obzirom na trend porasta objava namjere gradnje u 2019. koji se nastavio početkom 2020., za očekivati je da će u navedenom razdoblju broj dodatnih korisničkih jedinica koji će imati FTTH pokrivenost biti i veći. Krajem 2019. započeo je Rural Network Project (RUNE), kojeg na području Republike Hrvatske provodi RUNE za izgradnju telekomunikacijske infrastrukture. RUNE projekt je pokrenut s ciljem osiguranja ultra-brze otvorene širokopojasne svjetlovodne infrastrukture za korisnike u ruralnim područjima Hrvatske (Primorsko-goranske i Istarske županije), a uz Hrvatsku obuhvaća i Sloveniju. Također, realizacijom projekata odabranih u sklopu javnog poziva za dodjelu bespovratnih sredstava “Izgradnja mreža sljedeće generacije (NGN)/pristupnih mreža sljedeće generacije (NGA) u NGA bijelim područjima” očekuje se pokrivanje oko 240.000 korisničkih jedinica do kraja 2023. Trenutno operatori uglavnom koriste regulirane veleprodajne usluge pristupa širokopojasnoj infrastrukturi HT-a kao operatora sa značajnom tržišnom snagom. Međutim, s obzirom na ulaganja drugih igrača, čije mreže se uglavnom ne preklapaju, postavlja se pitanje koliko operatori planiraju koristiti veleprodajni pristup od drugih operatora? Koje izazove pritom vide? Kako u tom smislu vide postojeće i eventualne buduće (izmijenjene ili nadograđene) simetrične obveze pristupa? Koje mogućnosti vide implementacijom novog Zakonika s obzirom na obveze koje se odnose na zajednička ulaganja u nove mreže vrlo velikog kapaciteta, kao i na isključivo veleprodajne operatore? Koliko su operatori, koji do sada nisu pružali veleprodajne usluge, spremni na implementaciju veleprodajnih obveza koje će imati kao korisnici potpora za gradnju mreža u bijelim područjima? Koje izazove u tom smislu vide?
Kroz format panela i niz kratkih pitanja, sudionici su imali priliku iznijeti svoja stajališta vezano uz korištenje veleprodajnih uvjeta pristupa novoizgrađenim mrežama.
3. Transparentnost uvjeta korištenja javnih komunikacijskih usluga
Krajnji korisnici usluga su u fokusu HAKOM-ovog djelovanja, a prepoznavanje i promicanje interesa krajnjih korisnika jedna je od ključnih aktivnosti HAKOM-a te treba biti ključna aktivnost svakog operatora.
Zadovoljni korisnici i njihovo povjerenje generiraju veću dinamiku korištenja usluga i razvoja tržišta.
Transparentnost se pokazala kao važan alat u zaštiti korisnika, osobito u sprječavanju nepoštene poslovne prakse. Educiran i informiran korisnik je najbolja prepreka zavaravanju prilikom oglašavanja, prodaje ili ugovaranja, pa je važno maksimalno povećati transparentnost uvjeta korištenja javnih komunikacijskih usluga osobito kroz:
- Davanje jasnih i transparentnih informacija o svim uvjetima korištenja javnih komunikacijskih usluga te njihove naplate s posebnim osvrtom na dostatnost razine transparentnosti, jednostavnost i korisničku orijentiranost web stranice operatora,
- Transparentnije i jednostavnije ugovaranje i raskidanje ugovorenih usluga, uključujući sve kanale prodaje usluga,
- Kontrola provedbe prava korisnika, odnosno obveza operatora vezano uz transparentnost i pružanje informacija prilikom ugovaranja i raskida usluga te pritom obuhvatiti sve kanale prodaje.
Kroz panel diskusiju, sudionici su imali priliku iznijeti svoja stajališta, viđenja te pokušati odgovoriti na glavno pitanje, kako poboljšati i pojednostavniti pružanje informacija o uvjetima korištenja usluga, spriječiti pružanje zavaravajućih informacija, odnosno na koji način učinkovito poboljšati informiranost korisnika javnih komunikacijskih usluga o njihovim pravima i obvezama.
Teme koje su bile obuhvaćene unutar kratkog uvoda na panelu su zakonodavni okvir (ZEK i podzakonski propisi…), primjeri netransparentnosti u komunikacijskim kanalima te zaključci za poboljšanje.
